Kontinuitet življenja i priča o Vinkovcima kao najstarijem naselju u Europi započinje prije više od 8000 godina. Zahvaljujući svom vrlo povoljnom položaju na najsjevernijem meandru Bosuta, čija je lijeva obala bila zaštićena od poplave, na ovom se prostoru naseljavaju ljudi i smjenjuju kulture od neolitika do danas.
Od svih antičkih naselja što se spominju na području Slavonije tek je za manji dio utvrđen točan zemljopisno-topografski položaj. U kasnorimskoj provinciji Drugoj ili Sirmijskoj Panoniji treći grad po veličini bile su Cibale. Prostor obuhvaćen cibalskim opkopima odgovara središnjim dijelovima modernih Vinkovaca – glavni vinkovački trg i Veliki park leži upravo u središtu nekadašnjih rimskih Cibala. Cibale su bile važno prometno čvorište davno prije dolaska željeznice koja je suvremene Vinkovce i službeno upisala na karte kao najveće željezničko čvorište u Evropi. Vinkovci u srednjem vijeku nisu bili Vinkovci nego Sveti Ilija, a tek je u novom vijeku prevladalo današnje ime grada na Bosutu. Ime su dobili prema crkvenom zaštitniku Sv. Iliji, izvorni mađarski oblik je Szentillye, a hrvatska inačica Ilinci.
U današnje vrijeme na blagdan sv. Ilije 20. srpnja održava se Dan Grada i tim povodom u Vinkovcima se nude mnogi zabavni sadržaji.
