Govoreći o rimskoj kuhinji danas, govorimo o kuhinji čiji su nam podatci ostali sačuvani kroz djela autora iz rimskog vremena. Drugi potencijalni izvor podataka su arheološka istraživanja, kojima možemo otkriti ostatke biljaka i životinja koje su korištene u prehrani i na taj način djelomice rekonstruirati jelovnike. Prehrambeni principi Rimljana se donekle razlikuju od današnjih. Kao i danas, postojala su tri osnovna obroka: doručak, ručak i večera. Doručak, ako se uopće doručkovalo, se uzimao u ranu zoru i bio je uglavnom vrlo skroman. Najčešći sastojci doručka su bili vino i kruh. Od ostalih sastojaka, moglo se posegnuti za povrćem ili kašama od raznih žitarica.
Ručak se jeo oko sredine dana i s obzirom na vrlo skroman doručak predstavljao je najvažniji obrok u danu. Varirao je od skromnog obroka vrlo sličnog ranije opisanom doručku, pa do složenog obroka od dva ili više slijedova raznog mesa, povrća i riba. Značajan je i medicinski aspekt rimskog obroka, jer najčešći uzrok dobrog ili lošeg zdravlja bila je upravo ishrana. Tako su neki liječnici bili zagovornici skromnih obroka za ručak dok su neki zagovarali obilnije ručkove. Mjesto gdje se ručak najčešće uzimao je van kuće. Postojao je čitav niz objekata u kojima se moglo ručati i koji su bili više ili manje omiljeni i popularni. Popina bi bila gostionica u kojoj se mogao pojesti gotov obrok i popiti vino, tabernae und caupona bi bile ekvivalent današnjim zalogajnicama ili restoranima brze ishrane i nisu uvijek bile na najboljem glasu. Ručak je gotovo uvijek pratio i kruh koji se moga kupiti u pekarama. Ručkovi su, kao što je ranije rečeno mogli varirati od jednostavnog obroka koji se sastojao od kruha i povrća uz vino, pa do složenog obroka s mnogo povrća mesa i raznih umaka.
Večera se služila relativno rano za današnje pojmove, oko 5 sati poslije podne i jeli su je bez iznimke svi slojevi rimskog društva. Najčešće se radi o raskošnom obroku, pogotovo kod imućnijih građana. U boljim kućama, večera je često bila društvena prigoda na kojoj su se okupljali prijatelji i klijenti. Često su je pratila i čitanja knjiga ili prigodni koncerti ili slični oblici zabave gostiju. Bila je to prilika za domaćina da pokaže svoju velikodušnost i maštovitost. Večernji obrok je mogao biti uzet i u gore navedenim mjestima. Kao i danas, postojala su luksuznija i skuplja mjesta koja su nudila raskošne menije i u kojima su večerali bogati, no postojala su i mjesta najmanje sumnjive kvalitete usluge.
Glavne alatke u pripravi obroka su bili noževi i tarionik, dok se hrana jela uglavnom žlicama. Uglavnom svi sastojci su se mogli kupiti, ali su se mnogi pripravljali u domaćinstvu. Bogata domaćinstva su imala robove koji su bili kuhari i dobri kuhari su bili vrlo skupi. Hrana se pržila, kuhala, pirjala, pekla u pećnici ili roštiljala na prijenosnim roštiljima.
Zanimljivo, u rimskoj kuhinji su korijeni moderne europske kuhinje koji se mogu naći u njenim receptim, ali s neuobičajenom kombinacijom namirnica i okusa. Radi se uglavno o kontrastnim okusima slano-slatko, slatko-kiselo i slatko-ljuto.
Nakratko:
Ekskluzivno za Rimskih dana u Rimkovcima dajte i nepcu priliku da otputuje u rimsko doba tako što će probati rimska i rimskom kuhinjom inspirirana jela koja će pripravljati vinkovački ugostitelji iz obrta Cvilinder i Bijele lađe, a da Vam prenesemo samo dio onoga što ćete moći probati, dajemo Vam originalne rimske recepte za dva originalna rimska jela:
- Puls fabata – Varivo od ječma i boba
0,5 kg ječma
0,25 kg sušenog boba
0,5 kg crvenog luka
0,25 kg mrkve
0,30 kg bunceka
0,20 kg slanine
Maslinovo ulje ili svinjska mast
Crveni vinski ocat
SolJečam i bob odvojeno namakati, najbolje preko noći. Slaninu nasjeckati na kockice i dinstati na masnoći dok ne pozlati. Dodati nasjeckani luk, posoliti i dinstati 15-20 minuta na laganoj vatri uz povremeno miješanje i podlijevanje s malo vode. Dodati i nasjeckanu mrkvu i lagano prodinstati. Dodati ocijeđeni, buncek i ječam i promiješati i zatim dodati i bob. Podliti s vodom ili s goveđim temeljcem (ne smije biti previše tekućine). Krčati na laganoj vatri uz povremeno miješanje. Na kraju začiniti sa soli i octom po ukusu. Tekstura bi trebala biti kao jako rijedak rižoto. - Globi – Kuglice
200 g pšeničnog griza
300 g svježeg sira
ulje za prženje
med
makPomiješati griz i sir i ostaviti da odstoji par sati u hladnjaku ili idealno preko noći. Oblikovati male kuglice i pržiti u dubokom ulju dok ne dobiju zlatnu boju. Odmah uvaljati u med i posuti makom. Služiti toplo!
